Rijeka Nil

 

Ne znam za drugu rijeku toliko hrabru da se uputi kroz nepreglednu i užarenu Saharu. Ova najduža svjetska rijeka teče preko 6670 km od izvora u Ruandi do Sredozemnog mora. Ako bismo cijeli Nil pomaknuli na sjeverozapad, izvor bi mu bio na Kreti, a ušće na sjeveru Norveške! Njegova dužina gotovo je jednaka zračnoj liniji od Splita do Bostona! Ova je velika rijeka donijela život u vruću Saharu, iznjedrila civilizaciju kojoj gotovo nema ravne u ljudskoj povijesti, a trenutno održava na životu naciju mnogoljudniju od Njemačke! Bez Nila ne bi bilo Egipta, onog drevnog pa ni ovog danas, a možda ni svijeta kakvog poznajemo.

 

Gdje je izvor Nila?

Ako se zateknete u Rimu na trgu Navonna, razgledajte slavnu Berninijevu fontanu. Njeni kipovi  simboliziraju velike rijeke Staroga svijeta: Nil je muški lik s povezom preko očiju. Ovo je bio način da kipar prikaže vječnu enigmu: nemogućnost brojnih pustolova da pronađu izvor velike rijeke. Danas je to lako, možete to napraviti iz vlastitog doma putem Interneta. Pedro Paez je pronašao izvor Plavog Nila (jezero Tara u Etiopiji) oko 1622. John H. Speke je stigao do najvećeg tropskog jezera na svijetu, Viktorijinog jezera, 1858. Ono što su ljudi tražili milenijima upravo je ova ogromna vodena površina: izvor Bijelog Nila. Neki pedantniji geografi utvrdili su da je izvor Bijelog Nila zapravo  rijeka Kagera u šumi Niungve, u Ruandi, koja utječe u jezero Viktorija, a izvor je lociran na 2 stupnja i 17 minuta južno od ekvatora. Ova dva ogranka Nila sjedinjuju se kraj Kartuma, glavnog grada Sudana. Od Kartuma do Delte Nil teče više od dvije tisuće kilometara, a ima samo jednu pritoku: rijeku Atbaru. Ona teče tek nekoliko mjeseci u godini kada njeno suho korito ispune obilne kiše u tropskim planinama.

 

Rijeka_Nil_u_AsuanuGdje odlazi voda iz Nila?

Vodonosno područje Nila obuhvaća oko 10% površine afričkog kontinenta, dakle prikuplja vodu s površine gotovo 60 teritorija Hrvatske. On nema impresivni vodni kapacitet na ušću; godišnji prosjek je oko 5100 kubika vode u sekundi. Za usporedbu: Amazonom proteče u prosjeku 26 puta više (!), a Savom 3 puta manje vode. Zbog svoje enormne dužine i zbog novonastalog umjetnog jezera Nasser, Nil gubi ogromnu količinu vode isparavanjem: godišnje preko 6 milijardi metara kubnih!

 

Protok vode

Od listopada do srpnja, tijekom devet mjeseci u godini, Bijeli Nil donosi do 90% vode. Razlog njegovog ujednačenog toka su velika tropska jezera i nekoliko nepreglednih močvara u Sudanu kroz koje protječe. Ove prirodne akumulacije su ukrotile zapadni ogranak Nila i osigurale da se moćna rijeka nikada ne pretvori u „potočić“. Plavim Nilom tijekom ovog dugog razdoblja teče izrazito malo vode. Drastična promjena događa se kroz tri ljetna mjeseca, od srpnja do listopada, u vrijeme poplave. Navala vode dolazi iz Plavog Nila nakon obilnih kiša u visokim gorjima Etiopije. Na kraju godišnjeg ciklusa Plavi Nil u prosjeku sudjeluje s više od 80% vode koja se slijeva iz Afrike do Sredozemnog mora. Bijeli Nil, koji osigurava kontinuitet toka cijele godine, sudjeluje s tek 20% vode u ukupnoj godišnjoj bilanci.

 

Poplava Nila

Poplava Nila možda je ključni geografski faktor koji je stvorio preduvjete za nastanak drevne civilizacije. Pojava zvijezde Sirijus krajem lipnja najavljuje poplavu. Ovaj ogromni vodeni val stizao je do Delte početkom rujna, a do sredine listopada poplava bi se potpuno povukla. Navodnjavala je tlo, obogaćivala ga muljem i desalinizirala. Egipćani su se ujedinili i izuzetno dobro organizirali kako bi izvukli što veću korist od poplave. Ovakvo ponašanje društva potaknulo je brzi civilizacijski napredak: dok su Egipćani gradili piramide prije četiri i pol tisuće godina, ostali su narodi bili na razini primitivnih kultura. Grčki putopisac i povjesničar Herodot nazvao je Egipat „darom Nila“.

 

Što je to Delta?

Stari su Grci očigledno bili vizualni tipovi; ušće Nila su doživljavali kroz njegov geometrijski oblik, a on je takav da ih je podsjećao na grčko slovo delta okrenuto naopačke. Deltom su nazvali ušće Nila i danas se koristi kao ime za sva riječna ušća u svijetu (delta Neretve). Nekoć je Deltom teklo čak 7 rukavaca Nila, no danas su samo 2 (Damietta i Rosetta). Ovo lepezasto područje izuzetno je plodnog tla, stručnjaci kažu jedno od najplodnijih na svijetu. Jedan dio Delte se obrađuje, dok je ostatak neisušena močvara.  Ovdje su utočišta ptica močvarica, vodozemaca i drugih životinja. Od kultura koje se uzgajaju u Delti vrijedi spomenuti pamuk (Egipat proizvodi oko 900 000 tona godišnje). Na priobalnom području nema prirodnih luka, zato je Aleksandar Veliki, osvojivši Egipat, ovdje dao graditi Aleksandriju.

 

Hoće li Nil izdržati?

Najduža rijeka na svijetu danas je suočena s brojnim problemima. Poslije gradnje Asuanske brane, poplava je obuzdana pa ljudi naseljeni uz rijeku više ne strahuju od navale vode. Plodni mulj više ne stiže na njihova polja, a izostaje i proces desalinizacije tla. Kakve će posljedice imati ovo čovjekovo uplitanje u prirodu ostaje nam vidjeti. Velika gustoća naseljenosti uz Nil drugi je veliki problem. Egipat je prostrana država, ali je samo mali dio površine pogodan za naseljavanje. Preko 80 milijuna ljudi živi na samo pola teritorija Hrvatske! Iznimno siromašno stanovništvo neprekidno se bori za goli opstanak i ugrožava krhku prirodnu ravnotežu. Loša državna uprava resursima i gotovo nikakva kontrola zagađivača guraju Nil prema potpunoj ekološkoj katastrofi. Situacija je posebno loša na sjeveru gdje fekalije 20 milijunskog Kaira devastiraju biljni i životinjski svijet u rijeci i oko nje. Tko je ikada pogledao kilometarske hrpe plastičnog otpada izvađenog iz kanala u Kairu, zna da fekalije nisu jedini problem. Optimizam dolazi s juga! U Asuanu je obala čista, rijetko viđate plastični otpad u rijeci, industrijskog otpada gotovo nema. Ibisi slobodno čeprkaju po priobalnom mulju tražeći gliste i loveći male ribe. Za predivni Nil ipak ima nade.

 

Napisao: Siniša Viđak

Objavljeno u časopisu Optimist