Ključ spoznaje
Možemo li razumijeti sadašnjost bez poznavanja prošlosti?
Malobrojne lutalice
Pračovjek nije bio mnogoljudan, ali je bio široko rasprostranjen. Kroz desetke tisuća godina taj lovac, ribar i sakupljač plodova nikada se nije organizirao u grupu veću od obitelji ili plemena. Sva njegova energija bila je usmjerena na preživljavanje u surovom svijetu. Gonio je svoja stada s pašnjaka na pašnjak, usput sakupljajući plodove. Imao je neobuzdan talent djeteta kada je oslikao svoju spilju, umješnost divljaka kada je sagradio svoj prvi šator. Izumio je puno stvari: udice za ribolov, strijele, košare, posuđe, kanue. Neprestano se selio, a bez da se nastani na jednom mjestu nije mogao stvoriti grad.
Rođenje grada
Civilizacija se pojavila tek kada se oslobodio nomadskog načina života. To će postati prva istinska revolucija u ljudskoj povijesti. Počela se događati u zelenim riječnim dolinama, gdje je voda u svojim nanosima donosila bogatstvo plodnog tla, gdje se moglo graditi od trstike. Civilizacija nije nastala na jednom mjestu već se gotovo istovremeno pojavila uz nekoliko velikih rijeka: Tigrisa i Eufrata, Nila, Inda i Žute rijeke. Ove rijeke su imale redovite godišnje poplave. Kada je čovjek naučio kontrolirati poplave, koristeći brane, jarke i vodene kotače njegova su polja počela višestruko vraćati uloženi trud. Jedan čovjek mogao je proizvesti dovoljno hrane za potrebe drugih ljudi. Ruke ostalih bile su slobodne od rada u polju, mogli su otići sa zemlje. Sakupili su se i stvorili grad, a u gradu se čovjekov um može izoštriti o um drugog čovjeka, ideje i tehnologije mogu se razmjenjivati i prodavati. U gradovima se pojavljuju svećenici i kraljevi, pisari i odvjetnici, liječnici i astronomi, matematičari i glumci, prostitutke i trgovci, obrtnici i arhitekti. Ovo je bio početak našeg današnjeg načina života.
Od drevnih Egipćana do danas
Dok su ostali narodi još bili u povojima Stari Egipćani su dosegli nevjerojatnu civilizacijsku zrelost. Upravo je nevjerojatno kako se onda, kroz slijedeća tri milenija njihovo društvo malo mijenjalo. Stara je Grčka imala svoju kratku, ali iznimno važnu pojavnost nakon njih. Poput kometa došla je i prošla brzo, ali je rep tog kometa dugo ostao svijetleći u mraku svim narodima koji su slijedili. A među njima došli su odlučni i sistematični Rimljani. Prihvatili su izazov kontinenta i stvorili obilno Carstvo, izgradili ceste i gradove, stvorili Rim. Sljedbenici Alaha sačuvali su i oplemenili civilizacijske tekovine starih naroda dok je Europu zahvatio val primitivizma sa sjevera. Srednji vijek je donio gradnju veličanstvenih katedrala u Francuskoj, a potom su u Italiji malobrojni, ali hrabri, izašli iz tisućljetnog okvira srednjevjekovnog svjetonazora i pokrenuli renesansu. Ovaj će pokret zauvjek promijeniti svijet. Potom su Portugalci, Španjolci i Englezi prihvatili izazov oceana. Otkrivanje bogatih i nepreglednih prostranstava našeg planeta donijelo je Europi blagostanje. Europski je duh iznjedrio barok, ukrasio ljudsku povijest flamanskom i španjolskom školom u slikarstvu. Glazba je evoluirala od crkvenih napjeva u brojne druge razigrane oblike. Revolucije, kako one političke i društvene, tako i one tehnološke sve su brže počele mijenjati svijet. Rođena je nova arhitektura, vinuo se u vis Tour Eiffel. U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo koliko se brzo, gotovo neuhvatljivo mijenja svijet oko nas.
Možemo li prihvatiti izazov budućnosti ne znajući odakle dolazimo? Odgovor na ovo pitanje otkriva nam da je drevni Egipat jedan od kamena temeljaca razumijevanja našeg današnjeg svijeta. Stoga se vrijedi upoznati s tajanstvenom prošlošću ovog zanimljivog naroda.
Napisao: Siniša Viđak