Tajni rat

 

Postoji li mjesto na Zemlji gdje su kontinenti stigli toliko blizu jedan drugome kao na Bosporu? Strme obale uzdižu se ovdje prijeteći, a more teče prema jugu brže od svih rijeka koje poznam. Na ovom mjestu moguće je sagledati jednu tajnu povijest, nikada ispisanu do kraja. Ona oblikuje svijet u kojem živimo silno i trajno, a mi to gotovo ne primjećujemo. Sudari Istoka i Zapada, neprestana nadmetanja dva oprečna svjetonazora, rađaju kreativne sile koje nas guraju naprijed, nazad, guraju od idile pravocrtnog i mirnog gibanja povijesti. Bojno polje na kojem se vodi ovaj tajni rat upravo je Turska. 

 

U magli prapovijesti
Pogledamo li duboko u prapovijest, otkrivamo brojne utjecaje koji su civilizaciju rođenu na Istoku donijeli ovamo. Toliko su senzacionalna nedavna otkrića arheologa da se prostor Male Azije, uz Kinu, Indiju, Mezopotamiju i Egipat, smatra kao peto mjesto nastanka civilizacije čovjeka. Od najstarijeg hrama na svijetu (Gobekli Tepe), do možda i najstarijeg istinskog grada na svijetu (Catal Huyuk) i prve znane uporabe navodnjavanja, Turska ima adute kojima snažno zbori o svom utjecaju u davnog prošlosti, utjecaju koji je 'zapuhao' s Istoka.

 

Zapad nije ostao bez riječi

U pradavno vrijeme kao da je sve novo i napredno došlo s Istoka. No, Zapad nije ostao bez riječi. Prevlast Zapada dokazala se kada su Hetiti stigli iz Europe. Nastanili su se na prostore Male Azije (Anatolije). Ovi „zapadnjaci“ su na vrhuncu svoje moći sredinom drugog tisućljeća prije Krista: šire se prema istoku, pa prijete čak i moćnom Ramzesu II. (kod Kadeša mu suprotstavljaju 24 tisuće vojnika). Novi val sa Zapada stiže nekoliko stoljeća kasnije; Stari Grci stvaraju civilizaciju čija je kolijevka uz obale Egejskog mora, kako u današnjoj Grčkoj, tako i u Turskoj. Pobjede Zapada kod Troje i u Perzijskim ratovima samo su najava još snažnijeg vala sa Zapada: osvajačkog pohoda Aleksandra Velikog do Indije. Rimljani nastavljaju graditi i vladati u ovim krajevima, a nama ostaju fascinantne ruševine Troje, Pergama, Efeza, Bodruma, Mileta i Aspendosa kao dokaz civilizacijske prevlasti Zapada na prostoru današnje Turske u Starome vijeku.

 

Istok prikuplja snagu
Širenje kršćanstva, danas najmnogoljudnije vjere na svijetu, počinje na istoku i napreduje na zapad polako, ali sigurno. Sveti Pavle, Ivan, Filip i Djevica Marija stižu do gradova Turske. Većina ih ne ide dalje. Pritisci na ogromno Rimsko Carstvo su sve veći, pa bogatiji i mnogoljudniji Istok žrtvuje Zapad. Carstvo na zapadu propada, dok se Bizant održao još tisuću godina. I to kakvih tisuću godina! Predivne građevine, veličanstveni mozaici i ikona čine Istok uzorom velesilama Zapada. Mletačka republika svoje bogatstvo pokazuje slijedeći umjetničke vrhunce Istoka. Nakon tisuću godina prevlasti Bizant pada pod najezdom Turaka s istoka. No, čini se da u svojoj pobjedi Istok postaje nezasitan. Otomansko carstvo strelovito napreduje prema zapadu i Turci su pod zidinama Beča! Tada se stvari mijenjaju! 

 

Zapad uzvraća udarac
Činilo se da nema kraja turskim pobjedama i da će Istok u potpunosti nadvladati Zapad. Prva pomorska pobjeda zapadnjaka kod Lepanta ukazuje da još ima žilavosti u Europi. Uskoro će princ Eugen Savojski tjerati Turke sa srednjoeuropskih prostora prema istoku. Zapad je u zamahu i uzvraća udarac. I danas je tako. Sve više mladih šeta u jeansu, sve ih više govori engleski jezik, a žuto-crvenih reklama McDonald'sa sve je više u drevnom Carigradu. U sekularnoj islamskoj republici Kemala Ataturka prevladava zapadni kapitalizam, no sve se snažnije budi islamski utjecaj i istočnjački pogled na svijet. Ostaje pitanje prikuplja li Istok snagu, i kada će novi val promijeniti trenutno stanje. I dok se guraju Istok i Zapad, ratujući pobjeđuju i gube, nadvladavaju i bivaju nadvladani, Turska je uvijek tu. Nepomična pozornica koja iz ovih sukoba izlazi oplemenjena, pomlađena, bogatija.

 

Siniša Viđak

Objavljeno u putopisnom časopisu ExploraNews